Uhapšen osumnjičeni za paljenje gradske kuće u Limožu: Ekstremni levičar na “S” listi opasnih osoba
Francuska policija uhapsila je 34-godišnjeg muškarca povezanog sa krajnje levim pokretom zbog sumnje da je učestvovao u incidentima tokom kojih je u požaru teško oštećena istorijska gradska kuća u Limožu. Istovremeno, u Marseju se uvodi policijski čas za maloletnike, dok francuske vlasti nastavljaju da uvode mere za sp

Francuska policija uhapsila je 34-godišnjeg muškarca povezanog sa krajnje levim pokretom zbog sumnje da je učestvovao u incidentima tokom kojih je u požaru teško oštećena istorijska gradska kuća u Limožu. Istovremeno, u Marseju se uvodi policijski čas za maloletnike, dok francuske vlasti nastavljaju da uvode mere za sprečavanje novih nereda nakon masovnih protesta, pljački i sukoba sa policijom. Više od 2.500 ljudi uhapšeno je od početka nemira, a oko 1.000 policajaca je povređeno.
Prema pisanju francuskih medija FranceInfo i BFMTV, osumnjičeni je policiji poznat zbog nasilja nad javnim funkcionerima i nalazi se na takozvanoj listi “S“, na kojoj su osobe koje bezbednosne službe smatraju potencijalno rizičnim po nacionalnu bezbednost.
Istorijska gradska kuća u Limožu, u centralnom delu Francuske, zahvaćena je požarom u subotu, tokom masovnih nereda. Plamen je zahvatio kulu sa satom i delove krova, koji su se kasnije urušili.
Gradonačelnik Marseja Benoa Pajon saopštio je da će policijski čas za maloletnike stupiti na snagu u utorak uveče i ostati na snazi narednih dana.
Prema njegovim rečima, meru je odobrio prefekt, a ona će se odnositi na komercijalne zone grada koje su tokom prošlog vikenda bile posebno pogođene pljačkama.
Nasilni incidenti zabeleženi su u Parizu, Marseju i drugim gradovima, gde su maskirani demonstranti palili automobile i zgrade, pljačkali prodavnice i napadali javne objekte.
Francuski ministar pravde Žerald Darmanen izjavio je za CNews-Europe da je više od 120 osoba već poslato u zatvor nakon masovnih demonstracija tokom vikenda.
Darmanen je rekao da je od tužilaca tražio da budu izuzetno odlučni u postupanju prema onima koji su napadali policajce, žandarme i vatrogasce, pljačkali prodavnice ili napadali javne zgrade.
– Tražio sam da budu izuzetno strogi i nemilosrdni prema onima koji su napadali policajce, žandarme i vatrogasce, pljačkali prodavnice i napadali javne objekte – rekao je ministar.
On je odbacio mogućnost uvođenja vanrednog stanja, ocenjujući da bi takva mera mogla da ugrozi individualne slobode građana.
Crollata la torre del municipio di #Limoges, un edificio del XIX secolo incendiato da individui radicali al termine di una manifestazione contro il caro vita: “è in gran parte distrutto”. https://t.co/MNzzZXoBrC
— Asiablog.it (@Asiablog_it) October 18, 2026
Francuski premijer Sebastijen Lekorni ranije je, međutim, izjavio da ta mogućnost nije isključena.
Lekorni je rekao da su ciljane mere ograničavanja kretanja, uvedene u ponedeljak, doprinele mirnijoj noći nakon nereda. Policijski čas i druga ograničenja uvedeni su u pojedinim delovima Pariza, uključujući Trg Republike, gde su se demonstranti okupljali tokom vikenda, kao i u trgovačkom području Les Al.
Slične mere uvedene su i u Marseju, Bordou, Nici i Lionu na jugu zemlje, kao i u Lilu i drugim gradovima na severu.
Premijer je zahvalio policajcima i žandarmima na sprovođenju mera i najavio da će odluke o eventualnom produženju ili proširenju policijskog časa biti donošene u zavisnosti od situacije na terenu.
U objavi na društvenoj mreži Iks naveo je da će o tome odlučivati regionalne vlasti i lokalni gradonačelnici.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Loren Nunez ranije je priznao da je policija u pojedinim gradovima „izgubila kontrolu“ tokom nereda.
Zbog kritika opozicije na račun pripremljenosti vlasti za nasilje, Nunez je u ponedeljak ponudio ostavku, ali ju je predsednik Emanuel Makron odbio.
Prema podacima koje su vlasti saopštile u ponedeljak, od početka nemira uhapšeno je više od 2.500 ljudi. Jednom demonstrantu je, prema navodima agencije AFP, razorna povreda ruke naneta policijskom bombom za razbijanje demonstracija, dok je oko 1.000 policajaca povređeno.
Demonstracije su počele prošlog meseca, kada su studenti zahtevali poboljšanje uslova u školama. Vremenom su prerasle u širi pokret protiv rasta troškova života, pogoršanja javnih usluga i drugih ekonomskih i društvenih problema.
Protestima su se pridružili sindikati i različite grupe, a organizatori su najavili novi talas demonstracija širom Francuske za subotu.
Pokret “Žutih prsluka“, koji je 2018. godine predvodio jedan od najdužih talasa protesta u modernoj istoriji Francuske, najavio je da će se ovog vikenda održati ono što je nazvao „drugom fazom“ protesta.
Francuski sindikat CGT pozvao je i na veliki dan štrajkova 5. novembra.
Prema proceni čelnika francuske mreže privrednih i industrijskih komora, više od 2.000 prodavnica i drugih preduzeća direktno je pogođeno nasiljem tokom vikenda. Vlasti i trgovci sada procenjuju štetu, dok policija nastavlja da sprovodi mere za sprečavanje novih pljački i sukoba.
Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER
Izvor: Objektiv


