Svet22.10. 08:55

Rusija na udaru stotina dronova — Kijev pod raketnim udarima, ima poginulih i povređenih

Rat u Ukrajini – 1.702. dan. U ruskom granatiranju Kijeva u toku noći povređeno je 15 ljudi, među kojima je dvoje tinejdžera. Američki predsednik Donald Tramp i Kremlj ocenili su da se rat u Ukrajini bliži kraju. Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat “zamrznuo” duž tr

Rusija na udaru stotina dronova — Kijev pod raketnim udarima, ima poginulih i povređenih

I don't want my data to be used anymore for analytic purposes.

Rat u Ukrajini – 1.702. dan. U ruskom granatiranju Kijeva u toku noći povređeno je 15 ljudi, među kojima je dvoje tinejdžera. Američki predsednik Donald Tramp i Kremlj ocenili su da se rat u Ukrajini bliži kraju. Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat “zamrznuo” duž trenutne linije fronta, ocenivši to kao realan način da se zaustave borbe.

NATO će dozvoliti Ukrajini kupovinu oružja, municije i vojne tehnike preko svoje Agencije za podršku i nabavku, pišu britanski mediji i ističu da bi to Kijevu moglo da omogući brže nabavke po nižim cenama.

Direktor Agencije za podršku, Žaklin Borsbum, izjavila je da će ova agencija Ukrajini obezbediti strukturisan sistem za nabavku robe i pristup industrijskoj bazi.

Agencija je prošle nedelje u Kijevu organizovala skup za 150 ukrajinskih kompanija, na kojem je objašnjen postupak registracije za proizvođače koji žele da učestvuju u ugovorima.

Rusija je više puta izjavljivala da nastavak finansiranja Kijeva i isporuke zapadnog oružja produžavaju sukob i otežavaju traženje diplomatskog rešenja.

Češki predsednik Petr Pavel pozvao je Evropu da formira zajednički stav za pregovore s Rusijom i upozorio da bi nastavak dosadašnje politike mogao da dovede do otvorenog vojnog sukoba.

U intervjuu za nemački Bild , Pavel je ocenio da Evropa mora da formuliše jasan pregovarački stav i odredi političke lidere koji bi je predstavljali u razgovorima sa Moskvom.

On je rekao da SAD i Rusija isključuju Evropljane iz pregovora jer evropske zemlje vide kao podeljene i nesposobne da brzo donose odluke.

"Ako to vrlo brzo ne promenimo, postaćemo nebitni", upozorio je Pavel.

Češki predsednik smatra da bi rat u Ukrajini mogao da se nastavi u nedogled jer nijedna strana ne pobeđuje. Kao jednu od najvećih grešaka Evrope naveo je oklevanje pojedinih zemalja da Ukrajini isporuče naoružanje.

"Da smo od početka podržavali Ukrajinu u istoj meri, rat bi izgledao veoma, veoma drugačije. Ako nastavimo kao do sada, moglo bi doći do eskalacije koja bi na kraju dovela do otvorenog vojnog sukoba. Trenutno je to hibridni rat, a glavni cilj ove kampanje je da se poseje razdor u EU i NATO-u, podstakne nepoverenje u naše institucije, ali i obeshrabri Evropa u podršci Ukrajini", rekao je Pavel.

Smatra i da je Rusiji dat još jedan predah kroz novac od SAD za naftu i kroz naznake da bi mogla da postoji spremnost da se postigne sporazum bez Evrope i Ukrajine.

Evropske vlade razmatraju mogućnost imenovanja pregovarača koji bi u ime Evrope razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, ali među zvaničnicima još nema saglasnosti o tome ko bi trebalo da preuzme tu ulogu, objavio je briselski Politiko .

Među mogućim kandidatima pominju se predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta, predsednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, kao i predsednik Finske Aleksandar Stub.

Kako piše Politiko , Stub se izdvaja zbog dobrih odnosa sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i finskog iskustva u odnosima sa Rusijom. Pojedine diplomate smatraju da bi Kosta mogao da bude prihvatljiviji posrednik od Fon der Lajen i Kalas, koje vide kao previše posvećene ukrajinskoj strani.

Drugi insistiraju da Evropska unija mora da bude zastupljena u pregovorima kao celina, a ne samo putem nekoliko velikih država.

Prema navodima Politika, evropski lideri su na prošlonedeljnom samitu u Briselu pitali Koštu da li bi trebalo da razgovara sa Putinom, ali je on tada odbio tu mogućnost.

Ruski PVO sistemi su tokom noći presreli i uništili 809 ukrajinskih dronova avionskog tipa iznad ruskih regiona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Dronovi su oboreni iznad Belgorodske, Brjanske, Vladimirke, Voronješke, Kaluške, Kurske, Lipecke, Lenjingradske, Orlovske, Rostovske, Rjazanjske, Smolenske, Tambovske, Tverske, Tulske i Jaroslavske oblasti, Moskovskog regiona, Krima i Crnog mora.

Ruska protivvazdušna odbrana presrela je 163 drona koja su se kretala ka Moskvi, dok je ukupno 630 letelica bilo usmereno ka Moskovskoj oblasti, saopštile su ruske vlasti.

U napadima na više ruskih regiona poginule su najmanje tri osobe, uključujući vozača autobusa u Zaporoškoj nuklearnoj elektrani, dok je više ljudi povređeno.

U Lipecku su oštećeni stambeni objekti i zdravstvena ustanova, dok je ruska protivvazdušna odbrana oborila dron iznad Lenjingradske oblasti.

Jedna osoba je poginula, a 22 su povređene, među njima četvoro dece, u ruskim napadima na Kijev, saopštila je ukrajinska Državna služba za vanredne situacije.

Balističkim raketama pogođeno je šest gradskih okruga, oštećeni su stambeni objekti, benzinska pumpa, medicinska ustanova i deo metro infrastrukture.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je Telegramu naveo da je osam povređenih osoba hospitalizovano u gradskim bolnicama, preneo je Ukrinform.

U Dnjeprovskom okrugu oštećene su privatne stambene zgrade i benzinska pumpa, dok je u Svjatošinskom okrugu izbio požar u zgradi restorana. U Pečerskom okrugu oštećena je zgrada ambulantne stanice, kao i šest vozila hitne pomoći. Među medicinskim radnicima nema povređenih.

Oštećen je i deo metro infrastrukture na Južnom mostu, zbog čega je saobraćaj preko mosta iz pravca desne ka levoj obali ograničen. Oštećena je i teritorija objekta transportne infrastrukture u Darnickom okrugu.

Nakon što je o ukrajinskom mirovnom procesu specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof u u utorak razgovarao u Oslu s predsednikom Volodimirom Zelenskim, juče se u Sankt Peterburgu sastao i sa šefom Kremlja Vladimirom Putinom.

Zamenik ruskog predsednika Jurij Ušakov potvrdio je da je Putin obavestio Vitkofa da je Rusija spremna da posle 10. novembra nastavi trilateralne razgovore o Ukrajini. Rekao je i da se sukob u Ukrajini kreće ka završetku.

"Ne znam koliko smo blizu, ali se krećemo u tom pravcu", ocenio je Ušakov.

I predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp rekao je nakon sastanaka specijalnog izaslanika da je r ešenje sukoba u Ukrajini bliže nego ikad ranije.

"Mislim da smo bliži [postizanju dogovora]. Možda bliži nego ikad ranije", rekao je američki lider u Beloj kući.

Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat “zamrznuo” duž trenutne linije fronta, ocenivši to kao realan način da se zaustave borbe.

Kazao je da bi Ukrajina u tom slučaju zatražila bezbednosne garancije od američkog predsednika Donalda Trampa i evropskih saveznika, kako bi se osigurali mir i bezbednost.

Kremlj je objavio da bi prvi tanker sa 40.000 tona ruskog dizela trebalo danas da isplovi ka Sjedinjenim Američkim Državama, kao i da će uslediti nove isporuke.

Lideri Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država potvrdili spremnost da održe trilateralni sastanak na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u kineskom gradu Šenženu, saopštila je Moskva.

Izvor: RTS

Povezano